Geometriski oblici

Postoji 15 geometriski oblika.

Geometriski oblici su:

-Četverokut

-Heksagram

-Jednakostranicni trokut

-Krug

-Kvadrat

-Mnogokut

-Paralelogram

-Petrokut

-Petokraka

-Pravougaonik

-Reuleauxov trokut

-Romb

-Sedamnaesterokut

-Trapez (geometrija)

-Trokut

Četverokut:

Četverokut je zatvoren geometrijski lik koji ima četiri kuta i četiri stranice. Zbroj veličina svih kutova u četverokutu iznosi 360°.Značajan podskup četverokuta su trapezi, a to su oni četverokuti kojima su dvije nasuprotne stranice međusobno paralelne. Oni trapezi kojima je svaka stranica paralelna nasuprotnoj stranici, nazivaju se paralelogrami. Paralelogrami kojima su svake dvije susjedne stranice međusobno okomite nazivamo pravokutnici. Postoje i dva posebna slučaja kod kojih su sve četri stranice jednake duljine: takav paralelogram nazivamo rombom, a ako je to ujedno i pravokutnik, tada ga nazivamo kvadratom.

Heksagram:
Heksagram (grč. εξάγραμμο),geometrijski lik u obliku šestokrake zvijezde, sastavljen od dvaju sukladnih trokuta koji se sijeku.[1] Kod Židova je predstavljen kao Davidova zvijezda, prastari simbol židovstva.

Jednakostranični trokut:

Jednakostranični trokut je trokut koji ima sve tri stranice jednake duljine i tri jednaka kuta.Jednakostraničan trokut se može konstruirati šestarom i ravnalom. Treba napraviti jednu dužinu, pa na krajnjim točkama dužine napraviti kružnicu koja ima polumjer jednak duljini dužine. Isto se ponovi za drugi kraj dužine. Sjecište kružnica i krajnje točke početne dužine čine vrhove jednakostraničnog trokuta.Jednakostraničan trokut se može konstruirati i na drugi način. Prvo se napravi kružnica, a zatim šestarom označimo sjecišta kružnica s istim polumjerom. Ako se spoje tri suprotna vrha, dobiva se jednakostraničan trokut.

Krug:

Krug je skup svih točaka u ravnini čija je udaljenost od određene točke, koju zovemo središte kruga, manja ili jednaka određenom broju, koji zovemo polumjer kruga. Krug je omeđen kružnicom.

Kvadrat:
Kvadrat ili četvorina je četverokut s četirima sukladnim pravim kutovima i četirima sukladnim stranicama. Sve 4 stranice su mu jednake duljine, nasuprotne stranice su mu paralelne, a dijagonale su mu jednake te se raspolavljaju i sijeku pod pravim kutem.

Mnogokut:

Mnogokut je dio ravnine omeđen zatvorenom izlomljenom linijom ili manje formalno dio ravnine omeđen ravnim dužinama koje možemo nacrtati a da ne podižemo olovku.Izlomljena linija je unija od konačno mnogo različitih dužina u ravnini, zadanih u određenom poretku, tako da se jedan kraj svake dužine (osim zadnje) podudara s jednim krajem naredne dužine. Te dužine koje čine izlomljenu liniju nazivamo stranice, njihovi krajevi su njeni vrhovi, a s obzirom na dani poredak dužina i vrhova, prvi vrh prve dužine je početak, a drugi vrh posljednje dužine kraj izlomljene linije.

Izlomljenu dužinu nazivamo zatvorenom ako joj se početak i kraj podudaraju. Za izlomljenu dužinu još kažemo da je jednostavna ako svaka njena točka leži ili samo na jednoj njenoj stranici ili samo na dvjema kojih je ta točka jedan kraj. Inače se linija zove samopresječna.Zatvorena izlomljena linija se još zove i jednodimenzionalni mnogokut ili kraće mnogokut. U geometriji se često pod pojmom mnogokut (poligon ili višekut) podrazumijevaju dvije različite stvari. Prvo, kao neka zatvorena izlomljena linija i drugo, kao neko zatvoreno područje ravnine. Ako je ta linija također i jednostavna, onda se i jednodimenzionalni mnogokut zove jednostavan ili mnogokutalna kružnica, a inače nejednostavan ili zvjezdast.

Paralelogram:
Paralelogram, romboid ili kosa , četverokut je s dva para paralelnih i sukladnih suprotnih stranica. Drugim riječima, to je presjek dviju pruga. Nasuprotni kutovi su također sukladni. Dijagonale se prepolavljaju. Trodimenzionalna analogija paralelogramu jest paralelepiped.

Petrokut:
Peterokut je svaki geometrijski lik koji se sastoji od pet kuteva. Zbroj kutova peterokuta iznosi 540°.

Petokraka:

Petokraka je geometrijski oblik, ideogram koji je širokoj uporabi u svijetu. Oblik se u crtama iste duljine s kutevima od 36° u svakom vrhu. Petokraka je također poznata kao zlatna petokraka. Ako se vrhovi petokrake spoje s linijama, petokraka se naziva pentagramom, i u takvom obliku prestavla simbol mistične i magijske snage.

Pravougaonik:
Pravokutnik, četverokut i geometrijski lik, vrsta paralelograma s četirima pravim kutovima. Dvije nasuprotne stranice su uvijek jednake duljine, kao i dijagonale. Poseban oblik pravokutnika kojemu su sve stranice jednake duljine zove se kvadrat. Duljina dužih stranica se definira kao duljina cijelog pravokutnika, a duljina kraćih kao širina pravokutnika.

Reuleauxov trokut:
Reuleauxov poligon je krivulja konstantne širine - to jest, krivulja čiji su svi promjeri iste duljine. Najpoznatiji oblik je Reuleauxov trokut. Ime je dobio po Franzu Reuleauxu, njemačkom inženjeru iz 19. stoljeća, mada je takav trokut bio poznat i prije njega.Reuleauxov trokut najjednostavniji je netrivijalni primjer krivulje s konstantnom širinom - krivulja kod koje su jednako udaljene dvije suprotne paralelne tangente, nebitno od smjera tih paralela.

Romb:
Romb je paralelogram koji ima 2 para paralelnih stranica. Sve su mu stranice jednake duljine. Karakterizira ga proizvoljna veličina kuta između dviju stranica koja može varirati u realnom intervalu (0,π). Dijagonale romba međusobno su okomite. Romb s pravim kutevima zove se kvadrat.

Sedamnaesterokut:

Sedamnaesterokut, u geometriji označava mnogokut sa sedamnaest stranica, tj. heptadekagon, koji se još ponegdje u literaturi zove i heptadekaedar.Prvu konstrukciju sedamnaesterokuta koja se sastoji od 64 koraka objavio je Johannes Erchinger nekoliko godina poslije Gaussovog otkrića. Na sljedećoj slici se može vidjeti animirani prikaz Erchingerove konstrukcije:

Trapez (geometrija):

Trapez je četverokut s jednim parom paralelnih suprotnih stranica. Stranice a i c nazivamo osnovicama, a b i d kracima trapeza.Tangencijalni trapez je trapez kojemu možemo upisati kružnicu. Njegove stranice tangente su na upisanu kružnicu u dodirnim točkama. Kod tog je trapeza zbroj nasuprotnih stranica jednak ( a + c = b + d ).

Trokut:

Trokut je geometrijski lik koji ima 3 stranice, 3 kuta i 3 vrha.

Trokute prema vrsti kutova dijelimo na: pravokutne, šiljastokutne i tupokutne.

Pravokutan trokut ima jedan pravi kut.
Šiljastokutan trokut ima sve kutove šiljaste.
Tupokutan trokut ima jedan tupi kut.
Trokuti se dijele i prema vrstama stranica: raznostranični, jednakostranični te jednakokračni.
Raznostraničan trokut je onaj trokut kome su sve stranice različitih duljina.
Jednakostranični trokut je onaj kome su sve stranice istih dužina.
Jednakokračni trokut je onaj kome su dvije stranice istih duljina, i te stranice se nazivaju krakovi, dok je treća stranica (osnovica) različite duljine od duljine kraka.

Stranica:https://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Geometrijski_likovi